Ne događa se često da u Hrvatskom rodoslovnom društvu kao predavač gostuje punopravni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, što više, njen glavni tajnik. Predavanje akademika Pavla Rudana na temu „Antropologija, genetika i rodoslovlje“ bilo je stoga povod da potražimo malo podrobnije informacije o prezimenu Rudan i njegovoj rasprostranjenosti u Hrvatskoj i svijetu.
Web-stranice koje se bave tom vrstom istraživanja navode da u svijetu danas živi nešto više od dvije tisuće nositelja tog prezimena, s time da ih je najviše u Hrvatskoj. Pretraživačka aparatura „Forebearsa“ je npr. među 11 milijuna u svijetu zabilježenih prezimena 2014. godine registrirala 2128 Rudana, od čega u Hrvatskoj više od 800. Oko 280 ih je bilo u Srbiji, 200 u Ukrajini, 134 u Njemačkoj, 133 u SAD (plus još devedesetak čije se prezime piše Ruddan ), 131 u Mađarskoj, te 115 u Kanadi. U Francuskoj ih je bilo 61, u Rusiji 56, Australiji 48, Indiji 35, Indoneziji 34, Danskoj 20, a manje od 10 u Španjolskoj, Kirgiziji, Sloveniji, Latviji, Italiji, BiH, Kini, Engleskoj, Norveškoj itd…
Zanimljivo je da na internetu i drugim izvorima nema nekog ozbiljnijeg podatka o tome kako je to prezime nastalo. Tek se na jednom forumu može naći teza da je porijeklo prezimena grčko i da je izvorno bilo Rodanus i da je označavalo ljude porijeklom s otoka Rodosa, ali to se – s obzirom na gornje podatke o geografskoj rasprostranjenosti i na činjenicu da ga u Grčkoj i neposrednom susjedstvu uopće nema – čini malo vjerojatnim. Tu je možda vrijedno spomenuti da u svom radu pod naslovom „Nepoznata i manje poznata hrvatska osobna imena IX., X. i XI. stoljeća“, a pozivajući se na „Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije“ (JAZU, 1967.) Mate Šimundić uz ostala danas gotovo nepoznata osobna imena navodi i jedno identično prezimenu kojim se ovdje bavimo – Rudan…
Nakon ovog uvoda vratimo se informacijama o Rudanima u Hrvatskoj. Na internetskoj stranici „Acta Croatica“ posvećenoj tom prezimenu, kaže se da su Rudani u Hrvatskoj većinom Hrvati, i to pretežno s otoka Hvara, otkuda je porijeklom i akademik Rudan, i gdje se – prema u drugim izvorima dostupnim podacima – to prezime javlja uglavnom u Sućuraju i Bogomoljama, otkud je porijeklom i akademik Rudan, čija je obitelj – prema rodoslovu kojeg su sastavili – tamo zabilježena još u prvoj polovici 17. stoljeća.
No, već u sljedećoj rečenici navodi se da je u 20. stoljeću najviše Rudana rođeno u Puli i Karlovcu.
Većina „istarskih“ najvjerojatnije je porijeklom iz mjesta Rudani (općina Žminj, okolica Pazina), gdje je prema posljednja dva popisa stanovništva živjelo 108 stanovnika u 39 kućanstava. Godine 1948. bilo ih je 184, više od pola nosilo je prezime Rudan, pa nema dvojbe da je po njima i selo dobilo ime.
Kad je riječ o „karlovačkim“ Rudanima, taj podatak nedvojbeno proizlazi iz administrativne podjele popisne građe iz koje su ti podaci preuzimani, a – kako pokazuje uvid u digitalizirani dio matičnih knjiga preko „Family Searcha“ – to se prezime javljalo pretežno u široj karlovačkoj okolici – Cerovcu, Gornjem Dubovcu i Mrežnici. Zabilježeno je i puno sjevernije u Jalžabetu, Gornjoj Stubici, itd.
Tako zapravo i ne čudi podatak koji se može naći na spomenutoj, prezimenu Rudan posvećenoj stranici „Acta Croatica“, tj. da ih ima u većini hrvatskih županija, u 34 grada i 51 manjem naselju , pa se tako navodi da ih je u Zagrebu registrirano 65, u Splitu 35, u Puli 35, u Šibeniku 30. Zanimljivo je da se tu kaže da je Rudana u Hrvatskoj danas oko 570 u 240 domaćinstava, dok ih je sredinom 20. stoljeća bilo 640, tako da bi zacijelo bilo potrebno temeljitije istraživanje kako bi se utvrdilo kako je nastala razlika između tih brojeva i one koju daje na u početku spomenuti „Forebears“.
Iako, dio se iselio: na „Acta Croatica“ navodi se da je riječ o najmanje 16 iz Hrvatske iseljenih obitelji s ovim prezimenom, od čega 6 u SAD (neke već polovinom 19. stoljeća), 5 u Australiju, po dvije u Švedsku i Njemačku.
I na kraju, treba spomenuti i nekolicinu Rudana koji su – uz akademika Rudana, uglednog profesora i u međunarodnim razmjerima priznatog istraživača na području antropologije te njegova nećaka dr. Igora Rudana koji je kao prvi Hrvat nakon Ruđera Boškovića primljen za redovitog člana britanskog Kraljevskog društva – ostavili traga u javnom životu. To su prije svega književnica i novinarka Vedrana Rudan, kirurg i znanstvenik Nikola Rudan, sudac Mario Rudan, publicist Ive Rudan te pjesnikinja Lucija Rudan, a svakako je zanimljiv i podatak da je 1571. istarski svećenik Brnaba Rudan bio notar (javni bilježnik) u mjestu Mošćenice.