Osvajanje titule svjetske prvakinje u boksu, naše izuzetne sportašice i kako čitamo u medijima, izuzetno zanimljive mlade osobe, Ivane Habazin, pravi je poticaj da se na ovom portalu pozabavimo njezinim prezimenom.
Ivana Habazin. Izvor: dnevnik.hr
Kao što čitamo, naša svjetska prvakinja, potječe iz zagorskoga pitoresknog mjesta Zlatara ali već niz godina živi i školuje se u Zagrebu. Iz Zlatara potječe zapravo Ivanina mama Đurđa, rođena Rogina, također vrlo staroga zlatarskoga prezimena a Ivanin tata, koji je, nažalost nesretnim slučajem poginuo na motoru u travnju 1990. godine, bio je iz Poljanice Bistričke s područja Marije Bistrice.
Za prezime Habazin možemo s potpunom sigurnošću reći da potječe iz obližnje Marije Bistrice, mjesta poznatoga i izvan granica naše zemlje, kao hrvatskoga nacionalnog svetišta. Stoga možemo s potpunom sigurnošću reći da je svim Habazinima, ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom svijetu, ishodište upravo s područja Marije Bistrice, od kuda su njihovi preci u davna ili bliža vremena, odselili.
Marija Bistrica se sastoji od deset sela: Marije Bistrice, Globočeca, Huma Bistričkoga, Laza Bistričkoga, Podgorja Bistričkoga, Podgrađa, Poljanice Bistričke, Selnice, Sušobrega i Tugonice. U čak pet sela, nalazimo izvorno osobe s ovim prezimenom gdje žive već nekoliko stoljeća. To su: Marija Bistrica, Hum Bistrički, Podgorje Bistričko, Poljanica Bistrička i Tugonica.
U samom mjestu Marija Bistrica, prezime Habazin se u prošlosti pojavljivalo kao udvojeno prezime – Hudek Habazin, iako u istom mjestu postoji također već stoljećima zasebno prezime Hudek. Prema svojedobnim običajima, dolazilo je radi praktičnih razloga do potrebe zadržavanja samo jednoga dijela prezimena pa su pojedine obiteljske grane zadržavale samo prezime Hudek ili samo prezime Habazin.
U ostalih četiri sela prezime se pojavljivalo samostalno osim što su se upravo na Poljanici Bistričkoj, mjestu podrijetla Ivaninih predaka bila dva zaseoka s prezimenom Habazin. Jedan zaseok se nalazio u predjelu Lackovićevih Vrha, ispod Vinskoga vrha, poznatog toponima vezano uz brojne vinograde pa su se pripadnici toga roda nazivali još Vrhovski Habazini. Drugi zaseok se nalazi na Poljanici Bistričkoj u pravcu mjesta Konjščine i nekoć se taj rod nazivao Habazin na Ležaićevom. Razlog tomu jest što se na razmeđu 18. na 19. stoljeće, jedan dio roda Habazina iz Tugonice, doselio na Ležaićev posjed pa su se dugo vremena i sve činjenice krštenja, vjenčanja i smrti tih stanovnika, nerijetko bilježile i kao udvojeno prezime Habazin Ležaić ali je kasnije, slično iskustvu iz susjednoga sela Marije Bistrice, također došlo do zadržavanja samo jednoga dijela prezimena.
Prve Habazine nalazimo, kao što je već i zabilježeno na ovim stranicama u članku o prvozabilježenim prezimenima Marije Bistrice od prije nekoliko godina u popisima crkvene desetine 1544. godine, kada je kao podložnik i obveznik vinske desetine na posjedu Stjepana Bradača (jednog od braće poznatih vlasnika područja Marije Bistrice), zabilježen Fabian Habazyn, a dvije godine kasnije zabilježen je i Math Habwzyn na brdu Lipča Gorica i Hum, što bi danas odgovaralo Humu Bistričkom.
Vrlo je dobro poznato da je jedan od načina nadjevanja prezimena, bio patronimski način, tj. da su se prezimena davala po osobnom imenu oca pa je ovdje upravo to slučaj jer prezime Habazin je u etimološkom smislu vrlo slično izvedenici osobnoga imena Fabijan, kao što se i dan danas iz toga osobnoga imena izvodi od milja nadimak Haba ili Habek te je evolucijom upravo ovaj spominjani Fabijan pretvoren u prezime Habazin. To i jest razdoblje (tijekom 16. stoljeća) gdje je moguće pratiti kako se pojedina osobna imena i nadimci pretvaraju u prezimena s nastavcima: -ić, -ec, -ek, -zin, i sl.
Ivana Habazin nije slučajno dobila svoje ime, jer su joj i tata i djed nosili muško ime Ivan. Za nadati se je da ćemo još dugo slušati o Ivaninim sportskim i drugim uspjesima. Sretno ti bilo Ivana, da nam još dugo vremena nosiš titulu svjetske prvakinje.