Šime Fantela i Igor Marenić, Izvor: Screenshot HRT
Fantela
Fantela je rijetko prezime u Hrvata: prema popisu stanovništva iz 2001. godine. u pet naselja Republike Hrvatske živi sedam obitelji i 17 duša s prezimenom Fantela: u Lastovu (dvije obitelji, tri duše), Rijeci (2, 4), Splitu (1, 4), Zadru (1, 5) i Zagrebu (1, 1).
Bilježimo i tri dvorječna prezimena: Fantela Belinić, Fantela Hlede, Fantela Vuković (u sva tri slučaja po jedna osoba, nastanjena u Zagrebu).
S jezičnog motrišta prezime je hipokoristik imenice iz talijanskog jezika fante sa ; momak, mladić, dečko, ali i vojnik pješak.
Slična jezičnog postanja su prezimena: Fant, Fanta, Fantić (Kaštela), Fantin Fantini, Fantov (110 stanovnika, sjeverna Dalmacija, Kvarner, Istra), Fantinić, Fanton, Fantonin Fantulin.
Fantele su starinom iz Lastova na istoimenom otoku, a s povijesnog motrišta dio su starog plemićkog roda Lukšića, čiji se pripadnici spominju 1367. godine među vijećnicima grada Lastova. Osim Fantela od Lukšića su nastali još i Paskvići, Donživkovići, Grzelinovići, Damjanovići Despotovići, Pasquali, Škratuljići.
Hrvatski zlatni olimpijac u dvojcu klase 470. Šime Fantela pripadnik je petočlane obitelji tog roda, nastanjene u Zadru.
Marenić
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u 60 naselja Republike Hrvatske živi 178 obitelji i 266 duša s prezimenom Marenić.
Najviše ih je: u Zagrebu (38 obitelji, 93 duše), Košutarici pokraj Jasenovca (19, 41), Novskoj (11, 36), Bročicama pokraj Novske (13, 23), Sisku (9, 23), Virovitici (7, 20), Svetoj Nedelji (3, 11), Senju (3, 10), Novoj Gradišci (4, 9), Kozaricama pokraj Novske (2, 9).
Prezime Marenić može biti izvedenica od marene, naziva pića (soka) od višnje maraske.
Najbolji poznavatelj hrvatskih osobnih imena M. Šimundić navodi i osobno žensko ime Marena, koje je nastalo od amarena, talijanskog naziva višnje maraske s napomenom da je incijalno „a“ otpalo.
Starina Marenića roda je u Hrvatskom zagorju (područje Jakovlja) da bi se kasnije raselili po novsko-sisačkom području, gdje danas živi većina nositelja tog prezimena u Hrvatskoj (Košutarica pokraj Jasenovca, Bročice pokraj Novske, Novska, Sisak, Kozarice).
Dakako najviše je Marenića u gradu Zagrebu, gdje žive doseljenici s njihove starine, ali i iz ostalih dijelova Hrvatske.
Najstariji spomeni prezimena Marenić (Marenych) zabilježen i su je u Popisu kmetova i alodijalnih posjeda susedgradsko-stubičkog vlastelinstva 1574. godine (dio obitelji Hennyngh): Nicolaus Marenych i Relikta Jelenka Andreae Marenych); Jacobus Marenych, Nicolaus i Matthias Marenich. [1]
Igor Marenich, hrvatski jedriličar u dvojcu klase 470 i osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru rođen je u Cresu, naselju na istoimenom otoku, gdje danas živi petočlana obitelj s prezimenom Marenić.
Literatura
- T. Jurica i N. Vekarić, Lastovski rodovi, Zagreb-Dubrovnik 2006.
- F. Maletić i P. Šimunović, Hrvatski prezimenik: pučanstvo Republike Hrvatske na početku 20. stoljeća, tri knjige, Zagreb 2008.
- http://archives.hungaricana.hu/en/urbarium/view/3508/?document=1&query=SZO%3D%28jakowlya%29&pg=186&bbox=-1546%2C-4372%2C3442%2C28
- B. Klaić, Rječnik stranih riječi, Zagreb 1985.