Danijel Subašić
Prema popisu iz 2001. godine u 87 naselja Republike Hrvatske živi 278 Subašića obitelji s 561 dušom.
Najviše ih je: u Zagrebu (36 obitelji, 97 duša), Splitu (11, 40), Sisku (10, 37), Osijeku (14, 28), Vinkovcima (9, 22), Zadru (8, 21), Sesvetama (7, 16), Kozinšćaku pokraj Dugog Sela (3, 12), Kaštel Sućurcu i Kučilovini pokraj Zagreba po (3, 11) itd.
S jezičnog motrišta u osnovi prezimena su dvije imenice iz turskog jezika: su = voda i baša = glava (glavar, starješina). Naime subaša je u Osmanlijskoj Carevini najprije bio nadzornik koji se brinuo o dijeljenju vode pučanstvu za pojenje stoke i navodnjavanje zemljišta. Kasnije je pak subaša postao nadzornik, upravitelj imanja, koji je, uz ostalo, ubirao aginske i begovske prihode s čitluka (imanja).
Subašić je pretežito dalmatinsko prezime, jer u 21 naselju tog dijela Hrvatske prema popisu iz 2001. godine živi 51 Subašića obitelj sa 225 duša, što je više od trećine svi pripadnika tog roda u Republici Hrvatskoj. Dakako među današnjim Subašićima u Zagrebu (36 obitelji, 97 duša), veći ih je dalmatinskih korijena.
Kad je riječ o Subašićima u Dalmaciji, oni su djelom Hrvati katoličke vjere (splitsko-makarsko područje) a dijelom su Srbi pravoslavne vjere (zadarsko-šibenski kraj).
Subašići splitskog područja potomci su pripadnika tog roda iz srednje Bosne (travničko-vareško područje). Naime Subašiće je u svom popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika zabilježio 1741/1742. godine biskup fra Pavo Dragičević: u selu Orašju pokraj Travnika (tada župa Lašva) 11-članu obitelj Lovre Subaše (kraći oblik prezimena); u Ilovači također pokraj Travnika dvije obitelji s dužim oblikom prezimena Subašić: Ivanovu s pet i Matinu sa sedam duša; u Novakovićima pokraj Vareša zatekao je šestočlanu obitelj Nikole Subašice (u izvorniku Nicolaus Subassiza). [1]
I u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine uočljiva je i daljnja nazočnost Subašića na području Travnika i Vareša, ali širenje na sutješko područje, kao i doseljavanje na livanjsko područje: u Biloj pokraj Livna upisana je sedmočlana obitelj Ante Subašića; u Rujanima također pokraj Livna 14-člano domaćinstvo Frane Subašića. [2]
Livanjsko područje vjerojatno je bilo samo prolazište za Subašiće, koji se pojavljuju na Klisu, i to među članovima Bratovštine Presvetog Sakramenta (1766-1776). [3]
Prema popisu iz 2001. godine u Splitu prebivaju Subašići (11 obitelji, 40 duša) ali i s neznatno različitim prezimenom Šubašići (14 obitelji, 32 duše), koji su, utvrdio je M. N. Kuzmanić, spustili se s Klisa, pa ih stoga često prati obiteljski nadimak Klišanac. Taj autor je argumentirano potvrdio da danas u Splitu Subašići i Šubašići imaju tri loze.
Najstarija loza potječe od Jakova Šubašića, težaka s Klisa, koji se 1825. godine oženio u Splitu s težakinjom Marijom Dvornik. Njihov sin, težak Špiro Jerko, ženi se težakinjom Dujkom Šegvić, dok se njegovi sinovi težak Marin i kočijaš Josip žene poslužiteljicama Paulinom Paunić odnosno Nikolinom Smoje 1905. godine. Zanimljivo je spomenuti da je rodonačelnik ove loze Jakov umro 1888. godine u dobi od 95 godina.
Druga loza potječe od Ivana Šubašića, težaka s Klisa, koji se u Splitu 1830. godine zasnovao brak s Anom Stanić, težakinjom iz Zvečanja poviše Omiša. Ivanov sin, kovač Jakov, ženi se 1858. godine Ivanom Meladom, poslužiteljicom iz Kaštel Novoga. Jakovljev sin, drvodjelac Jakov, ženi se Anticom Glavinović, a njihov sin, postolar Vicko, 1906. godine oženio se težakinjom Lucom Šegvić.
Treća je loza od Marina Šubašića iz Trogira, koji je umro u Splitu 1859. godine. I ta se loza javlja s nadimkom Klišanac. Marinov sin, radnik Ante, oženio se 1881. godine Mandom Puizinom, težakinjom s Lučca (predio u gradu Splitu). Njihovi sinovi: poslužnik trgovačke škole Frane, nadničar Petar i drvodjelac Roko žene se Ivanicom Milić, poslužiteljicom iz Trogira, težakinjom Marijom Kukoč odnosno Ankom Pijević. Četvrti sin, bačvar Vicko, oženjen je izvan Splita Marijom Cvitanić.
Predstavnici svih triju loza nastanjeni na Lučcu, a u austrijskom zemljišniku iz 1832. godine u Splitu je zabilježeno sedam članova njihove težačke obitelji, koji kao koloni obrađuju 5538 metara četvornih zemlje na Firulama (dio grada Splita), a ostala prihode za život osiguravali su nadničarskim radom. [4]
Rezimirajmo: Subašići u Dalmaciji žive: u Dubrovniku, Postirama na Braču, Promajni pokraj Makarske, Slatinama na Čiovu, Visu i Žagroviću pokraj Knina po (jedna obitelj, jedna duša), u Stobreču i Kamenu pokraj Splita (1, 5), u Pločama (drukčijeg su krvnog podrijetla; doselili su 1989. godine u Ploče iz Bosne) [5] i Mravincima pokraj Solina po (jedna obitelj, šest duša), u Zagradu pokraj Zadra i Baškoj Vodi po (1, 2), Cavtatu, Korčuli, Gradcu pokraj Makarske i Kaštel Lukšiću po (1, 4), Brelima pokraj Makarske (2, 2), Šibeniku (2, 7), Kaštel Sućurcu (3, 11), Zadru (6, 21), Splitu (11, 40); Šubašići su pak nastanjeni: Visu (2, 4), Zadru (3, 8), Šibeniku (4, 17), Klisu (5, 16) i Splitu (14, 32).
Subašići pretežito Srbi pravoslavne vjere prema popisu iz 2001. godine starinom su iz Zagrada, mjesta na putu Zadar-Benkovac, u kojem su danas spali na dvočlanu obitelj, a u Biljanima Gornjim su posve nestali. Dio ih se nastanio u Zadru (8, 21), Šibeniku (2, 7), Žagroviću pokraj Knina (1, 1).
Od te grane je i vrsni vratar hrvatske nogometne reprezentacije Danijel Subašić, sada igrač francuskog Monaca, a prije toga Hajduka i Zadra.
Subašići danas žive i u Vinici, selu na granici tomislavgradske općine i Imotske krajine (dvije obitelji, četiri duše), ali nemaju krvnog srodstva s ostalim Subašićima, jer su nastali iz Vinici susjednih Studenaca (imotskih) kao ogranak Bilića s nadimkom Subašić.
Studenački Bilići Subašići ostali su vjerni starom prezimenu Bilić, dok su oni koji su prešli u bosanskohercegovačku Vinicu promijenili prezime u Subašić. Prvi spomen o njima u sačuvanim maticama župe Vinica datiran je 18. ožujkom 1907. godine, kada je upisano krštenje Matije, kćeri Ilije Subašića iz Vinice i majke Mare rođene Vlajčić također iz Vinice. [6]
Važnija literatura:
- D. Mandić, Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743. et 1768. exaratis, Chicago-Roma 1962.
- S. Listeš, Klis: povijest, toponimi, govor, Split 1998.
- A. Ivanković, Duvanjska prezimena, Tomislavgrad 2001.
Naslovnica: Danijel Subašić, Wikipedia